Radobojski stroj

Sumporokop u Radoboju djeluje od 1811. godine  pa sve do 1916. godine., više od 100 godina „sumpornog vijeka“ u Radoboju. Uz uobičajenu rudarsku opremu; kramp, lopatu, karabitericu, jedan mali parni stroj, u Radoboju su od „mehanizacije“ imali Radobojski stroj.

Radobojski stroj (velika peć za destilaciju sumpor) kako smo još u prijašnjoj objavi spomenuli služio je za preradu sumporne rude. U spomenutome stroju odmah se uočava jedna zanimljivost, a to je upravo „Radobojski“! Možemo sa sigurnošću reći da se radi o tehnološkom izumu za čišćenje sumpora sublimacijom patentiranog upravo u Radoboju! Radobojski stroj je i pod tim imenom prodavan i korišten na drugim mjestima (jedan posjetitelj nam je rekao da je jedan takav vidio i u Greenwichu, u Londonu, mjestu poznatom po nultom meridijanu, što je vrlo interesantan podatak).

Kako je taj Radobojski stroj  obrađivao sumpornu rudu detaljno je opisano u djelu „Slike iz rudarstva“ iz 1878. godine autora Mije Kišpatića. Autor je ujedno i objavio u knjizi crtež tog stroja.

Stroj se sastojao od kotla u koji se stavljala ruda, tzv. prosti sumpor, grijanjem se sumpor pretvarao u paru, a sumporne pare su se hvatale, hladile u pregradama stroja i obrađivale u obliku sumpornog praha, tj. sumpornog cvijeta. Sumporne pare su se mogle pretvoriti i u tekući sumpor koji se lijevao u kalupe ili šipke, i kao takav se i prodavao. Radobojski sumporni cvijet bio je zbog osobite čistoće na velikom glasu.

Važnost radobojskog sumpora bila je u 19. st. itekako značajna. Sumpor je izlagan i na velikim svjetskim izložbama. Izložen je 1851. godine u Londonu, na velikoj izložbi industrijske djelatnosti. U Hrvatskoj je izložen 1864. godine u Zagrebu na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj izložbi gdje je nagrađen srebrnom medaljom.

Srebrna medalja dio je muzejske rudarske zbirke i ju možete vidjeti u Muzeju Radboa, kao i cijeli animacijski proces prerade „proste“ sumporne rude u čisti sumpor.

.