Crtice iz geološke znamenitosti Radoboja

Radoboj kao izrazito bogati geološki kraj već je u 19. st. bio zanimljiv mnogim istraživačima, spomenuli smo da je grumen sumporne rude u Radoboju pronašao i saski kralj Fridrich August II. 1845. godine. Među brojnim Hrvatima koji su istraživali Hrvatsko zagorje potrebno je spomenuti Ljudevita Vukotinovića (1813.-1893.), hrvatskog književnika, političara, državnog činovnika, znanstvenika i jednog od prvih istraživača geologije Hrvatskog zagorja. Na temelju geološkog istraživanja Ljudevit Vukotinović zaključuje da je Radoboj izuzetan primjer za proučavanje zemljine kore zbog prirodnih bogatstava koja se tamo nalaze; fosila, sumporne rude i ugljena.  Znameniti paleontolog, geolog i paleoantropolog Dragutin Gorjanović Kramberger (1856.-1936.), svjetski poznat po otkriću Krapinskog pračovjeka koje se odvijalo u razdoblju od 1899.–1905. godine također je nekoliko puta bio u Radoboju. Krambergerov interes za Radoboj bio je vezan uz njegovu užu specijalnost, uz fosile riba. Prvi je puta u Radoboju bio 24. kolovoza 1899. godine, dan nakon senzacionalnog otkrića jednog od najvećih paleolitskih nalazišta neandertalaca, zatim 21. i 22. rujna 1899. godine, a boravio je u Radoboju i 22. srpnja 1900. godine. Tijekom tih odlazaka u Radoboj sakupio je mnogo fosila riba i mekušaca, te ih znanstveno obradio i rezultate objavio u renomiranim časopisima.